четвртак, 14. новембар 2024.

Putopis RIM: Papalne crkve u Rimu

Bazilika Santa Maria Mađore
U Rimu postoji veliki broj crkava, mogu se videti na svakom koraku, a lepota kojom zrače je nemerljiva. Ipak po čuvenju i značaju ističu se  četiri papalne: 

Bazilika Svetog Jovana Laterana;

Bazilika Santa Maria Mađore;

Bazilika Svetog Petra u lancima;

Bazilika Svetog Pavla van zidina ;


 

 

Ne mogu se sve posetiti u istom danu, jer se nalaze na velikoj udaljenosti jedna od druge, ali sam u želji da vas povedem koliko mogu putevima Rima,  njih spojila u jedan zapis. Svaka liči na onu prethodnu, slične unutrašnjosti, ali  svaka u sebi krije  različite dragocenosti i potpuno svojom lepotom obuzme posetioca. Gradili su ih veliki  graditelji, ktitori, umetnici svih vrsta, ono najlepše su im dali renesansni slikari i skulptori. Sve zadivljuju veličinom, prostranošću, blistavim podovima i sjajnim oslikanim tavanicama. Svaka ima impozantnu kupolu i svaka je napunjena turistima.

 

Baziliku Santa Maria Mađore smo posetili prvu. 

Unutrašnjost









Legenda kaže da je lokaciju za gradnju crkve izabrala   Devica Marija ukazavši se u snu papi Liberiju  pokazavši mu mesto gradnje.  On je poslušao njenu želju  i negde u petom veku podigao crkvu. Papa Sisto III  ju je obnovio. Razlikuje se od ostalih po tome što ima oblik rane hrišćanske bogomolje i najviši zvonik od svih rimskih crkava. Ono što me je opčinilo i izdvojilo ovo zdanje jeste kamena skulptura pape koji se moli u klečećem položaju, lice mu zrači verom, iz njega izbija neki blaženi mir. Veština majstora skulptora je zadivljujuća, čekićem i dletom je uspeo da približi i oživi lik, te se čini da će svakoga časa završiti svoju molitvu i obratiti se prisutnima.  Skulptura je postavljena u kripti , a ispred nje u ograđenom prostoru se nalazi zlatni kovčeg u kome se kao relikvije čuvaju delovi jasala iz Pećine rođenja Hristovog u  Vitlejemu. Prostor u kome je smeštena podseća na pećinu. Takođe pleni svojom izražajnošću.  Mozaici na zidovima datiraju iz petog veka, a kasniji , da kažem ,,vekovi" su je dopunjavali.  Mozaik Bogorodice sa malim Isusom oduzima dah i delo je Renesanse.
Detalj unutrašnjosti
Unutrašnjost

 

Prostor za divljenje





Čuvena skulptura


 

 

Baziliku Svetog Jovana  od Laterana smo posetili jednog popodneva, prešavši do nje veliki broj kilometara. 

 

Dubina broda

Bez komentara




Nekako je izdvojena i  nalazi se na suprotnom delu grada u odnosu na ostale znamenitosti Rima. Dočekao nas je široki plato kojim dominira veliki obelisk donesen iz Egipta. Stepenište od dvadeset osam stepenika na ulazu je po predanju carica Jelena donela iz Svete Zemlje i iste su one po kojima je Isus hodao kada su ga vodili na suđenje.  Mnogo je predivnih skulptura , zadivljujućih kamenih svetaca, anđela i skulptura papa koji su služili u njoj, a koje posetioca posmatraju sa svih strana. Prosto je nemoguće sve ih  zapamtiti.  Ova  crkva je sedište rimskog biskupa odnosno pape.

Ispred sporednog ulaza
U pozadini obelisk

 

 

 

Bazilika Svetog Petra u lancima nas je dočekala predivnom pesmom crkvenog hora.


Pored zlatnog kovčega sa lancima

Ispred Mikelanđelovog Mojsija

Natpis na ulazu
                
bila je proba, ali nas to nije sprečilo da uživamo u razgledanju i pauzu potražimo na postavljenim klupama.  U ovoj crkvi se nalazi skulptura  Mojsija koju je isklesao Mikelanđelo. Stojeći pred njim ostajem bez daha- kosa, telo, svaki prst, nokat na prstu- savršeno. Renesansa je  u Italiji učinila čudo.  U kripti se nalazi kovčeg sa  lancima kojim je Sveti Petar bio okovan pre razapinjanja na krst. On privlači vernike te se u predviđenom prostoru mogu obavljati molitve.  Opis u tri reči: ogromna , predivna, veličanstvena.

Opet izdvojena od svih i po meni najlepša od ove četiri navedene je Srkva Svetog Pavla izvan zidina (Van Aurelijevih zidina u vremenu kada je nastajala) otuda ime. Više puta građena i nadograđivana, ali i obnavljana . Ispred ulaza posetioca dočekuje , da kažem predvorje,  graciozno i ogromno sa sto pedeset stubova u čijoj se sredini nalazi skulptura Svetog Pavla sa isukanim mačem i strogim pogledom. Na postolju stoji latinski natpis:


Pored skulpture Svetog Pavla

Kupola
Detalj unutrašnjosti

 - PREDIKATORI VERITAS DOCTORI GENTIVM -   Istina propovednika  lekara nacije!

Dugi brod bazilike se neveštom oku čini beskrajan, a drže ga brojni mermerni stubovi, oslikan  je belim i zlatnim renesansnim bojama sa blještavim mermernim mozaik podom. Zadivljujuće u svakom pogledu. U crkvi se čuvaju relikvije vezane za Svetog Pavla. 

 Zasiti se oko lepotom, duša ponese koliko može, a ono najlepše tek čeka. Nastavak sledi...

Fotografija Dragan Đukanović

 


среда, 13. новембар 2024.

Rezultati konkursa Frida -žene govore - Književne vertikale!

 KNJIŽEVNE VERTIKALE : FRIDA : ŽENE GOVORE!

67. Međunarodni beogradski sajam knjiga je okončan. Ukratko, preživeli smo ga i verujem, poput većine vas koje ste bile u prilici da ga posetite, ostali smo s tanjim novčanicima, kako ko, neko više neko manje. Kako bilo da bilo, svi smo sebi postavili visoke ciljeve u pogledu obavezne lektire tokom godine i do idućeg sajma, pa ko preživi pričaće i prepričavati što pune pogotke pri kupovini, što promašaje. No, o tomе drugom prilikom, na primer prilikomv viđenja na predstojećim promocijama.

Odmah po okončanju sajma knjiga, nakon samo jednog dana odmorni, kreativni tim je pristupio čitanju i selektovanju prispelih radova. Zadatak je bio unekoliko lakši u odnosu na prošlu godinu, ovaj put je stigao manji broj radova. Jedan broj autorki koje su u prošloj sezoni učestvovale u ovom projektu ove godine se nisu pojavile, mada imamo i novih imena. Verovatno je po sredi i izvesni “zamor materijala”. Bilo je i nekih zakasnelih reakcija. Nakon skoro dve sedmice rada, kreativni tim je uz sve probleme s kojima se susretao načinio je stanoviti izbor poetskih i proznih radova autorki iz zemlje i regiona. Zadovoljstvo je bilo da se ovaj put iz Makedonije odazvao veći broj autorki. Nažalost, iz Slovenije ni ovaj put nije bilo priloga. Moraćemo nešto poraditi da odziv i iz drugih susednih zemalja bude veći, no otom-potom.

Onda doživeli smo još jednu tragediju. Zatekla nas je novosadska nesreća, četrnaest života je izgubljeno. Zaćutali smo i ćutali u očekivanju nekakvog ishoda koga još uvek, nažalost nema.  Iako smo bukvalno završili prvu fazu, dogovorili smo se da u takvim okolnostima ne objavljujemo rezultate jer bi to po našem skromnom mišljenju bilo neprimereno.

Danas, nakon skoro dve sedmice rešili smo da oglasimo rezultate.

Dakle, evo imena autorki čiji su radovi selektovani: Lidija Maksić; Mina Kicara;  Marina Mitrović; Aleksandra Vujisić;  Biljana Ðurđević; Ana Šinik Ivaštanin; Ana Vilotijević; Čedislavka Popović; Dragana Radusilović; Jovana Kuzmanović; Irena Jovanović;  Irena Dubak; Hana Kunić; Kanita Halkić; Dunja Pavlov; Maja Pavlović; Marija Vulović; Milena Nedeljković; Milica Alić; Nevenka Vitković; Sanja Rajić; Sanja Tasić; Teodora Joksimović; Vesna Korać; Belinda Sipkoska Gaštarova; Biljana Novaković; Blagica Stanoeska; Iskra Dejanović; Jasmina Nikolić; Lenka Gligorić; Marijana Milošević; Marina Milutinović; Milena Stefanović; Mirjana Kovačević; Ana Atanasković; Marija Kovačević; Marija Čelebieva; Biljana Kosmogina; Svetlana Sekulić; Svetlana Cvijanović; Snežana Marko-Musinov; Slavica Maksić; Slavica Bakšaj; Radunka Lazić; Radmila Stojadinović; Milijana Rajćić; Marijana. Lj. Jovanović; Margit Đurin; Maja Kovačević Savić; Ljiljana Milošević; Dragica Ilić; Dalila Kadić; Sofija Vojvodić; Milica Ž. Marković; Katarina Pašić; Jurčević Katarina; Danijela Janković;   Danijela Doberšek Mijalković; Gordana Ljubičić; Biljana Obradović; Biljana Jakovljević; Vesna Đukanović;

Da li smo poničini neku nepravdu? Nije isključeno, ali, mogli bismo se zakleti doduše s nekom rezervom, što je i razumljivo, da smo dali sve od sebe da nepravdе ako je i bilo svedemo na najmanju moguću meru. U ovakvim projektimanaknadna pametnije isključena. Videćemo.

Uostalo, selektujući prispele radove nismo razmišljali niti naročito vodili računa o onom što nas očekujerad na dramskom eksperimentu u kojem će možda neke od oneh autorki koje nisu selektovane ući svojim radovima u dramski tekst. Ko zna kuda će nas ta avantura i kreativnost odvući.  Stoga ne budite preterano stroge prema nama jer tek ćemo kasnije o o tome razmišljati iako već sada primećujemo stanovite probleme koji će nas verovatno sačekati “iza ugla”.

Ako vam nešto znači, za izdanje zbirke koja će nositi naslov “Ženski razgovori” odredili smo i ISBN broj 978-86-81192-62-7. A i na koricama već vredno radimo.

O svemu što sledi blagovremeno ćemo vas obaveštavati, i naravno, do skorog viđenja na promociji.

Sa poštovanjem i divljenjem vašoj kreativnosti.

Glavni urednik,

Živojin Ivković

Živojin Ivković

15:08 (пре 3 сата)



уторак, 12. новембар 2024.

Tražim

Ne treba mi reč, 

izmešani glasovi

lažno nošenje dobrog

korak tuđ

jutarnje magle guste

severni vetar  

lom mladih grana

ni nevidljive staze preletača.


Otežali kapci traže mir.

Ilustracija slika na svili.

субота, 9. новембар 2024.

Putopis RIM: Španske stepenice , Fontana di Trevi, Trastevere

Nastavljamo  hodanje putevima Rima. 

Fontana di Trevi
Svaki korak je nešto novo, a staro. Nigde se kao u ,,Večnom gradu" ne može lako preći iz Stare u Novu eru,  iz Srednjeg veka u Renesansu, a iz nje u Moderno doba.  Za čudo svi zajedno čine  neponovljivu i iznad svega zanimljivu sredinu. Bogatstvo i vredne ruke se vide na svakom koraku, sve je povezano u  celinu koja naprosto zrači mistikom i dugim trajanjem. 

Zastane čovek, zagleda se što u zdanja, što u ljude, što u staze kojima su hodali mnogi milenijumima i vekovima pre njega,  divi se i dopusti sebi da zamisli šta se sve krije ispod površine na kojoj stoji. Bezbrojni su podzemni hodnici, katakombe, delovi zgrada, palata, kupatila...

Španski trg
Vreme ne dopušta da se vidi sve i doživi sve. 

Za videti što više, smo napravili raspored. U njemu su bili izmešani  milenijumi, vekovi  i godine, ali nekako smo  se snašli. 

Za današnji zapis sam odabrala Španski trg i kao njegov nastavak neizostavne Španske stepenice (Opet Praznik u Rimu).  


                             Prvo što dočeka posetioca je Berninijeva fontana  Barkača sa mnoštvom  turista. Bukvalno su načičkani.  Srećom među turistima bez obzira na jezik kojim govore postoji nepisano pravilo : ,,Kada neko fotografiše sačekaj". 

Čekamo i čekaju.  



U pozadini Trinita dei Monte





Berninijeva fontana

                                                Fontana je kružnog oblika u čijem se centru nalazi čamac u znak davnih poplava koje su zadesile Rim,  iz njega izvire svetlozelena  voda koja  doziva da ovekovečite njen sjaj, dok  vitiki obelisk  na vrhu stepeništa krade fontani pogled.  To je ujedno jedini obelisk koji nije donesen iz Egipta.  Tu je i stub Bezgrešnog začeća.

Predah na stepenicama
Stepenište broji 137 stepenica, u različitim zonama. Tako da se sa više strana može doći do vrha, odnosno do crkve Trinita dei Monte koju krase dva identična zvonika. Koje u žargonu zovu blizancima. Crkvu je oslikao Mikelanđelov učenik Danijel Rikareli koji se smatra i njeogvim najvernijim učenikom.  Ona sa stepeništem čini jedinstvenu celinu. Stepenište nisu zidali Španci, već je ime dobila, jer se u blizini nalazila i nalazi se zgrada španske ambasade. Nekada su se na stepeništu sastajali umetnici svih profesija.   Svakako je danas meta turista. Pošto smo ti i znamo da je zabranjeno sedeti na stepenicama, ali to je jače od svakog turiste pa i nas, ( birali smo mesto u sredini, bilo je ,,sedača" ispred i iza nas), nismo odoleli. Veliki broj stepenica zahteva napor, te se osvežavamo uz kesicu prelepog, slatkog, besemenog grožđa.  Osluškujemo glasove mnogih naroda, smeh dece i šuškavi let krupnih galebova.

S vrha stepeništa,  neposredno ispred ulaza u crkvu se  širi Rim, splet njegovih ulica koje su prepune ljudi. 

Šta reći,  Rim je lep na svakom koraku, na pojedincu je da se organizije što bolje može i da vreme koje ima iskoristi najbolje što može. Držimo se tog pravila. 

Nagrada
Pogled na Rim
Naravno neizostavna je Fontana di Trevi. Grandiozna, velika, visoka skoro dvadeset šest metara, a široka skoro dvadeset metara. Arhitekta fontane je Nikola Salvi, a okićena predivnim slulpturama.  Na našu žalost nije radila zbog renoviranja, ali nas to nije sprečilo da joj se divimo kroz prozirne ograde. Legenda kaže da novčić trteba baciti u nju,  jer on znači povratak u Rim. U cenrtu fontane se nalazi skulptura Neptuna,  boga  voda. On upravlja kočijom u koju su upregnuti morski konjici, a sa bočnih  strana se nalaze Tritoni, njegovi sinovi,  jedan je razuzdan, a drugi miran. Oni  simbolizuju osobine mora. Cela fontana se oslanja na palatu Poli i sa njom čini jedinstvenu i nezaboravnu celinu. (Novčić obezbeđuje da ću se vratiti  u Rim, zato ga ubacujem sa

zadovoljstvom) .
Fontana di Trevi

 Kažu da fontana dnevno zaradi oko tri hiljade evra. Izračunajte koliko je to na godišnjem nivou.   Sav novac ide katoličkoj organizaciji Karitas koja radi u oko dvesta različitih zemalja sveta  i pomaže socijalno ugroženim  građanima.

Vratiću se
Prisustvovali smo ,,sakupljanju novca" , radnici su to radili pomoću posebnih usisivača na opšte odobravanje brojnih posmatrača. Neki su u grupama posmatrali njihov rad, a neki uz pijenje kafe u brojnim lokalima koji mame.

 

 

 

Tibar sa starim mostom koji vodi do ostrva
Dan poput reke koja je videla mnogo i pamti mnogo protiče nepovratno. Moramo dalje. Na obali reke Tibar se nalazi četvrt
Trastevere, nekada boemska, danas neodoljiva, uskih kaldrmisanih ulica u kojima su načičkani brojni restorani, štandovi sa suvenirima, slikama,  najrazličitijom robom primamljivog izgleda ... Služila je i  služi za zabavu, opuštanje i uživanje u životu( dolce vita). Dokazi za to su na svakom koraku: u uskim zelenilom okićenim ulicama , mnoštvu restorana,  širokim platoima prepunim ljudi. Većina mostova koji vode do dela grada ,,s one strane Tibra" su još iz  starorimskog  perioda. Sve u svemu istorija.

 

 

 

Bazilika Santa Maria in Trastevere

Sa svih strana dopiru mirisi italijanske kuhinje koji itekako bude apetit. Uzimamo neku vrstu  pice neobičnog izgleda i ukusa. Testo je premazano belim sosom posuto mlevenim mesom i dimljenim sirom. Morate priznati da zvuči dobro. Naravno tu je i suplli koji ima izgled naših gomboca, ali je pržen u ulju i sastoji se od pirinča, mesa i  paradajz sosa sa neizostavnom mocarelom...
Dok se čovek okrene, dan je prohujao, umor ga je savladao , ostaje samo da se kroz laganu šetnju vrati u svoj smeštaj. Nije potrebna televizija, samo odmor. 

Fotografija : Dragan Đukanović



петак, 8. новембар 2024.

Резултати песничког конкурса ,,Песничка јесен крај Мораве"

 Захваљујем жирију на заступљености у Зборнику .


Александар Деспотовић, ЗАСТАВУ ВАМ НЕ ДАМ

Александар Јањушевић, ШУМАРИЦЕ, ДАН ПОСЛЕ СМРТИ

Александар Марић, КАО ЈУГ БОГДАН

Александра Жуњанин, МОЈИ СНОВИ, ЖЕЉЕ, МИСЛИ

Александра Мариловић, ПИСМО СВЕТОГ НЕКТАРИЈА КАСИЈАНИ

Александра Станковић, ЉУБАВНО ПИСМО

Белинда Сипкоска Гаштарова, ХИПОТЕКА

Благојка Петрушић Стојановић, КОСОВО ЈЕ ДЕО НАС

Бојана Данчетовић, ПОДНЕБЕСЈЕ

Бојана Мицић, ПОТРАЖИ МЕ

Борислав Батин, ШАРГАНСКА КОЖА

Бранимир Перић, КРАЉЕВИ, КОЊИ И МАГАРЦИ

Бранислав Свркота, СРБИЈА

Братимир Петровић, НОСТАЛГИЈА

Валентина Вања Дабић, ШТО МИ НОЋАС...

Васица Милић, ПОВРАТАК НИКОЛАЈА У СРБИЈУ, ЛЕЛИЋЕ И ЉУБОСТИЊУ

Вера Цветановић, ВЕРУЈЕМ У РЕЧ

Верица Раденковић Митровић, ЛЕТО

Верољуб Вукашиновић, MAJKA

Весна Ђукановић, У СВЕТОЈ ЗЕМЉИ

Весна Јаковљевић, ПЛЕМЕНИТО СРЦЕ

Весна Пљакић Срећковић, СЛУТЊА

Весна Радовић, МON PETTIT COMARADE!

Весна Ристовић, НОСТАЛГИЈА СЕПТЕМБАР

Вида Ненадић, НИГДЕ (НИ)САМ

Владимир Петровић, ПИСМО ПРИЈАТЕЉУ

Голуб Јашовић, НЕШТО КАО ОСМЕХ

Гордана Здравковић, ОТИЋИ ЋУ

Гордана Милошевић, КИШОБРАН

Гордана Стијачић, ПОСЕДАК

Данијела – Лела Вукчевић, УЗВИШЕНИЈИ ДА БУДЕМО

Данијела Белошевић, УСТАНИ СРБИЈО!

Данијела Вељковић, ЗВЕЗДЕ У ОЧИМА

Данијела Максовић, ТЕЧЕ ЖИВОТ КАО РЕКА

Данијела Томић, ОНА

Данило Васојевић, СВЕТИ САВА

Дара Гајић, ПЛАВИ ЈОРГОВАН

Дарко Стевић, КУЋА КАД САЊА

Дафина Милутиновић Пајић, ЏЕЛАТИ

Дејан Богојевић, СТРПЉЕЊА САМО БОЖЕ ДАЈ

Драган Видић, ЗАПАМТИ ЕВРОПО!

Драган Митић, ДА НЕСТАО НЕ БИ

Драган Недимовић, БИО ЈЕ ТО ДОБАР ОДМОР

Драган Поп Драган, ОДГОНЕТАЊЕ СЕБЕ

Драгана Миленковић, ЗРНО

Драгица Грбић Драга, ДРУГОЈ ОБАЛИ САВЕ КОД ЈАСЕНОВЦА

Драгица Стојановић, ЈЕФИМИНИЈА ИГЛА

Драгиша Батоћанин, КАО ПЕСМА ЗА ЊЕГА И ЗА НАС

Душан Мијајловић Адски, БДЕЊЕ

Душко Р. Недовић, ИЗГУБЉЕНИ

Ђорђе Јовановић, ПОСЛЕДЊИ ПЕСНИК

Емилија Живојиновић, КАО ВЕЧНА ЧУВАРКУЋА У РОЗЕТИ ХРАМА

Жаклина Манчић, У МОМ КРАЈУ

Живко  Букоња, ПОСТОЈБИНА  СНА

Зорица Матицки, ПЕСНИЧКО БРАТСТВО

Зорица Обрадовић, ЧОВЕК БЕЗ ПСА

Зорица Пауновић, РАЗГРАНИЧЕЊЕ

Зорка Чордашевић, У  ИМЕ  ПРАВДЕ,  ГОСПОДЕ

Илија Полић, ПОСЛЕДЊА ЖЕЉА

Искра Ђуришић, СРБИЈА ЈЕ ЉУБАВ

Јасмина Кокот, МАЈКО

Јелена Спировски Биберџић, ПОРТРЕТ БУДУЋЕГ ЖИВОТА

Јелена Трајковић, У ИМЕ СВИХ НАС ИЗ СВЕТА СНОВА

Јелена Цветковић, ПРЕД ОБЛАКОВИМ ВРАТИМА

Јован Н. Бундало, НОСТАЛГИЈА КРАЈ МОРАВЕ

Јована Симић Русу ПОСЛЕДЊА ПРИЧЕСТ

Катерина Алексова Наумова, ЗВУКОТ НА ВИОЛИНАТА

Кристина Милутин, ВОЉЕНОЈ МАЈЦИ

Љиљана Јанковић, ОПИЈЕНИ

Љиљана Терентић, НЕК ЗАЋУТЕ УСТА MOJA

Љубица Жикић, ПОХВАЛА MИРОСЛАВЉЕВОМ ЈЕВАНЂЕЉУ

Љубиша Ж. Војиновић, МОЈИМ ЂЕДОВИМА

Магда Ђорђевић, ЗИДОВИ ТРОЈЕ, РУКЕ ЊЕНЕ

Марија Бајић, МОДЕРНА БАНДА

Марија Лазаревић, ПОСТКОСОВКА ДЕВОЈКА

Маријана Милошевић, СНОВИЂЕЊЕ

Марина Николић, ПОСТАЊЕ

Милад Обреновић, КАРАЂОРЂЕ – КОЈЕКУДЕ

Миладин Стојановић, КАО СУНЦЕ КАД ПРОСИЈА ЗОРОМ

Миле Лисица, ДВАДЕСЕТ МРВА

Милена Миловановић, ЉУБОСТИЊА

Милка Стефановић Мими, БОЖЈЕ ПЛЕТЕНИЈЕ

Милко Стојковић, РОДЕ

Милоје Вељовић, ДОБРО ЈУТРО, СВЕЖА КРВИ

Милосав Б. Влајић, ИЗНИКАО ЦВЕТ ИЗ РОЗЕТЕ

Милош Марјановић, ОСТАНИ ГДЕ ЈЕСИ

Миљана Вранић Милић, МИЛА

Миодраг Лазаревић, ВРАТИЋЕ СЕ

Миодраг Чабаркапа, РАЊЕНА СРБИЈА

Мира Ракановић, КУЋА

Мирјана Абрамовић Поповић, ВИДОВДАН

Мирјана Новаков, АВАНТУРА ЈЕДНЕ КАПЉИЦЕ ВОДЕ

Мирко Бјелајац, ВРИСАК ТИШИНЕ

Нада Матовић, ОСТРОГ

Надежда Танасковић, РАЗГОВОР СА ПЕСМОМ

Надица Новаковић, САЊАО САМ

Наташа Ђуровић, ЕВО ТИ ПЕСМЕ, ПЕСНИЧЕ

Невена Милосављевић, ИКОНА У КРОШЊИ

Недељко Неђа Пуновић, ЖИВОТ

Неранџа Нена Костић, ИСКРИЛИЛО, ЈЕЛЕЧИЛО

Никола Искић, СВОЈАТАЊЕ СРЕЋЕ

Оливера Синђелић, ПОСЛЕДЊЕ ЗРАКЕ СУНЦА ПУРПУРНИ СУТОН ГАСИ

Оливера Цветић, KAД ЛЕТИ ОБЕЛЕ СНЕГОВИ

Радмила Стојадиновић, МИСАО

Радован Синђелић, ЛАБУДОВА ПЕСМА

Радоје Радосављевић, СОНЕТ О МОНАХУ

Радојка Беренг, ДАНИ ЛУДАЈЕ

Радојка Бјеливук Стојановић, ЈА

Разија Бухаралија, ОТРГНУТ

Ратко Поповић, ОДА МОРАВИ

Сава Мијодраг Радивојевић, O УМУ

Саша Миловановић Сашка, РУСТИЧНА СОБА

Светлана Тајић, НОВА НАДА

Сенахид Незировић, ДЕЗЕРТЕР

Симо Б. Голубовић, ГРЕШАН САМ

Славица Д. Дамњановић Саша, МАЈКА И СВЕТИЦА

Славица Јовановић, НАШ КРЕВЕТ И СВЕТЕ ТАЈНЕ

Славка Кликовац, УКРАДЕНИ ЖИВОТ

Славко Марковић, ЊЕГОШЕВА КЛЕТВА

Слободан Ескић, КАТРАН ЈУТРО

Словенка Трајковић, ХАЉИНА БЕЛА

Снежана Марко-Мусинов, ЦИКЛИЧНО ЗБИВАЊЕ

СнежанА Паноска, КАДА УМРЕ МЛАДИ ЧОВЕК

Соња Миловановић, ОБЛАЦИ И ЈА

Соња Падров Тешано, „ЗНАШ... ТО ЈЕ... ОНО“

Софија Схалабиех, МЕЂА

Срба Такић, НА МОЛИТВИ У ЉУБОСТИЊИ

Станка Спремо, КАП ТИШИНЕ

Стеван Милошевић, ПРАШТАЈ МИ

Стефан Ђурић, НЕ ДАМ

Стефан Миладиновић, БУДИ ПРАВИ ПЕСНИК

Сузана Љепава, ЕЛЕНА

Сузана Милетић, TРЕНУЦИ

Тамара Драгић, РОДИЛА БИХ ТЕ СТОТИНУ ПУТА

Татјана Ђурић, НЕСТАЈАЊЕ

Татјана Томић, ЉУБАВ

Томислав Димитријевић Томако, ЗВУК СРБИЈЕ
Љубисав Ђорђевић, ОБИЧАН ЧОВЕК

Чедиславка Поповић, УЧИНИ ДОБРО ДЕЛО ДА ТИ СРЦЕ БУДЕ ВЕСЕЛО